strana 1 od 3

ZA�TO MINISTAR ZNANOSTI GVOZDEN FLEGO PRE�U�UJE
DA JE DVADESETAK GODINA PREDAVAO - FILOZOFIJU MARKSIZMA

Ministrovo novo ruho

Ja ne tra�im da se na�i novope�eni �liberali� zbog svoje pro�losti ispri�aju, javno pokaju ili da kle�e na kukuruzu. Jedino ho�u re�i da mi imamo pravo odbiti njihova iskrivljava-nja �injenica i sa�uvati autenti�na i neuljep�ana sje�anja na njihove nekada�nje aktivnosti,
pi�e NEVEN SESARDI� (Autor je profesor na Odsjeku za filozofiju Sveu�ili�ta Lingnan, Hong Kong)

Za razliku od Platonove poznate zamisli o filozofima kraljevima, �ini se da je u Hrvatskoj popularnija ideja o filozofima ministrima. U normalnim okolnostima �ovjek bi naravno osjetio zadovoljstvo da se nekome iz njegove struke ukazuje povjerenje postavljanjem na tako va�nu funkciju. Na �alost, premda se ovdje radi o podru�ju kojim se i ja bavim (filozofiji), umjesto da dijelim dobro raspolo�enje, htio bih upravo iz stru�ne perspektive otvoriti neka pitanja u vezi s nedavnim izborom ministra znanosti.

Borba za bolju pro�lost

Ubrzo nakon svojeg izbora, novi ministar znanosti Gvozden Flego slu�beno se predstavio na web-stranici Ministarstva znanosti. Jedna pojedinost tu odmah upada u o�i. On navodi da od 1992. godine predaje socijalnu filozofiju na zagreba�kom Odsjeku za filozofiju, ali iz nekog razloga ne spominje i �to je predavao prethodnih dvadesetak godina (stoji samo da je radio na istom odsjeku). Oma�ka, sitni propust? Ne vjerujem. Prije �e biti da se radi o tome da u dana�nje vrijeme ne zvu�i naro�ito dobro re�i �to je Flego ta dva desetlje�a predavao. Bila je to filozofija marksizma. Tako se zvala i katedra na kojoj je on bio zaposlen.
Hej, �to sad ovo zna�i? Za�to bi sve to uop�e bilo va�no nakon toliko godina? Zauzimam li se ja to ovdje za nekakav groteskno zaka�njeli lov na (marksisti�ke) vje�tice u Hrvatskoj? Ne, tako mi Helsinkija, ne �elim pokretati nikakav ideolo�ki progon ni ugro�avati bilo �ija ljudska i gra�anska prava zbog filozofsko-politi�ke opredijeljenosti u pro�losti. Ali ipak, priznajem da, po mojemu mi�ljenju, takve stvari mogu biti relevantne, osobito u kontekstu personalnih politi�kih odluka.
�tovi�e, �ini se da se i sam Flego sla�e s time, jer za�to bi ina�e tako selektivno izostavio dio informacije o svojoj dugogodi�njoj predava�koj aktivnosti. O�ito i on smatra da je mudrije to pre�utjeti. Zapravo, Flego katkad ide i korak dalje od pre�u�ivanja te u borbi za vlastitu bolju pro�lost izravno i svjesno tvrdi ne�to �to je fakti�ki neistinito: u svojemu kratkom �ivotopisu na engleskoj web-stranici Hrvatskoga helsin�kog odbora on navodi, neto�no, da je predavao socijalnu filozofiju od samog po�etka svoje sveu�ili�ne karijere. Na hrvatskoj pak web-stranici, za koju mo�e pretpostaviti da �e je �itati i neki koji znaju �injenice, iz opreza je opet primijenjena strategija pre�u�ivanja.

Ne re�i granu na kojoj sjedi�!

Ali �emu pre�u�ivanje? Jo� bih mogao razumjeti da netko �eli sakriti da je bio zaposlen na katedri za filozofiju marksizma kada bi to bilo ne�to �to je �ovjek prihvatio �iz muke� i protiv svojih uvjerenja. Me�utim, u ovom slu�aju to uop�e nije tako izgledalo. Koliko se ja sje�am, marksisti s te katedre nisu imali pi�tolj uperen u �elo kada su sudjelovali u masovnim te�ajevima �do�kolavanja� nastavnih kadrova za marksisti�ku indoktrinaciju, kada su bez suvi�nih skrupula o autonomiji sveu�ili�ta predavali dr�avno nametnutu filozofiju, kada su redovito i gorljivo sura�ivali s raznoraznim �marksisti�kim centrima� i �centrima za idejno-teorijski rad� te kada su neumorno pridonosili zagu�ivanju filozofskog izdava�tva objavljivanjem apsurdne koli�ine marksisti�ke literature.
Iz te njihove lagodne pozicije politi�ki forsiranog dominiranja humanisti�kim i dru�tvenim znanostima, nije im tada naravno padalo na pamet rezati granu na kojoj su sjedili i kritizirati zakone kojima je marksizam bio propisan kao jedina ispravna filozofija. Dapa�e, kada je 1981. u jednom iz dana�nje perspektive sasvim bezazlenom tekstu bio iznesen argument da filozofija marksizma ne bi trebala biti zakonski povla�tena, Gvozden Flego je na sastanku redakcije �asopisa Filozofska istra�ivanja bio me�u onima koji su se usprotivili objavljivanju tog �lanka. Nemamo li danas pravo i tu epizodu i sli�ne doga�aje uzeti u obzir kada ocjenjujemo kredibilitet Flegina sada�njeg intenzivnog i glasnog zauzimanja za slobodu mi�ljenja?
Uostalom, kako vjerovati osobi koja sama nije u stanju pred javno��u izi�i na kraj s vlastitom pro�lo��u? Ako je kod Flege u novonastalim okolnostima predavanje marksizma naprasno nestalo iz stru�ne autobiografije zbog politi�ke neoportunosti, kako mo�emo biti sigurni da u nekim druk�ijim politi�kim uvje-tima u budu�nosti socijalna filozofija ne�e isto tako biti diskretno izbrisana i promptno zamijenjena nekim tre�im �pra-vcem istra�ivanja�, prikladnim novom dobu?

Filozof bez pokri�a

Ostavimo na trenutak pro�lost i okrenimo se stvarima novijeg datuma koje bi eventualno mogle malo rasvijetliti izbor novog ministra znanosti. Nije li bar djelomi�no obja�njenje u tome da je Flego skrenuo na sebe pa�nju statusom koji je izgradio u svojoj profesiji, ako ve� ne svojim ranim radovima, a ono mo�da nekim zna�ajnim rezultatima nakon metamorfoze iz marksologa u socijalnog filozofa?
To nije lako provjeriti na izravan na�in jer on, za razliku od uobi�ajene prakse, ne daje popis svojih publikacija �ak ni kada prezentira svoj stru�ni profil. No, budu�i da u prvome novinskom intervjuu nakon izbora najavljuje otpu�tanja na sveu�ili�tu (�Cikli�kim evaluacijama trebaju otpadati oni koji ne rade u znanosti, ili nedovoljno, na njihovo mjesto trebaju dolaziti oni koji imaju bolje znanstvene performanse�), logi�no je pretpostaviti da ministar onda sam sigurno ima dobre �znanstvene performanse� i da ne mo�e do�i na udar tih svojih novih mjera.
Za�udo, ta je pretpostavka prili�no dubiozna. Naime, premda je u citiranoj re�enici nejasno �to to�no zna�i �nedovoljno raditi�, primjena doista minimalnih kriterija mogla bi, prema svemu �to znamo, natjerati ministra znanosti da se, ako bude konzistentan, samoeliminira iz sveu�ili�nog �ivota. Evo za�to. Ne�ija prisutnost u svjetskoj znanosti obi�no se mjeri objavljivanjem u publikacijama koje reprezentiraju odre�enu stru-ku i koje se redovito prate i referiraju u bazama podataka relevantnim za doti�no polje istra�ivanja. Krenimo tim putem.
Prema Philosopher�s Indexu, bazi podataka koja bez neke ve�e selekcije po kvaliteti nastoji registrirati sve �to se u posljednjih nekoliko desetlje�a objavljuje na podru�ju filozofije na raznim jezicima (uklju�uju�i i hrvatski), Flego je zabilje-�en kao autor �est �lanaka, od kojih je samo jedan tekst publiciran u posljednjih 12 godina.No, �ak ni taj jedini donekle recentni tekst (iz 1995.) ne spada striktno u Fleginu deklariranu struku (filozofiju) ve� je vi�e politi�ka analiza transformacije postkomunisti�kih zemalja Isto�ne Europe. Ne zna�i li to mo�da da se Flego bavi filozofijom u nekom �irem smislu rije�i pa su zbog toga neki njegovi radovi ostali nespomenuti u toj u�e cehovskoj bazi podataka? Odgovor na to pitanje je negativan iz dvaju razloga.
Prvo, �ini se da ni on sam nikako ne bi pristao da ga se svrsta u neku "rubnu" filozofsku sferu jer on sebe ponekad predstavlja kao stru�njaka za "sistematsku filozofiju", �to nazna�uje pretenziju na bavljenje upravo centralnim i najtemeljnijim problemima filozofije. (Ponekad, pak, Flego svoje polje interesa opisuje druk�ije i ka�e za sebe da se bavi "psihi�kim uzrocima i posljedicama dru�tvenih zbivanja". Tom krajnje nebuloznom formulacijom on samo jo� bolnije manifestira svoju posvema�nju tematsku dezorijentaciju u filozofiji nakon kraha marksizma, njegove izvorne "filozofske discipline".)
Drugo, ako pregledamo elektroni�ki pretra�ivu verziju Citation Indexa, koja pokriva mnogo �ire podru�je te, me�u ostalim, obuhva�a ve�inu iole zna�ajnijih �asopisa iz svih polja humanisti�kih i dru�tvenih znanosti od 1981. godine do danas, situacija ispada jo� poraznija. Ime Gvozdena Flege se tamo pojavljuje samo jedanput, kao autora kratkog �lanka o Marcuseu, i to objavljenog prije 13 godina! E pa ako prema ministrovim novim kriterijima ovako siroma�na produkcija (prema uobi�ajenom mjerenju znanstvenog doprinosa) ne bude dovoljan razlog za "otpadanje", i dakle samoeliminaciju, onda doista prakti�no svatko mo�e biti siguran da �e i bez ulaganja nekog posebnog truda zadr�ati svoje mjesto na fakultetu do mirovine.

Funkcija koja sakati

Ali ministru prijeti i gora sudbina od samoeliminiranja: naime, samosaka�enje. Dopustite da objasnim. U jednom nedavnom tekstu Flego iznosi mi�ljenje da su prema va�e�em Zakonu o znanstvenoistra�iva�koj djelatnosti ovlasti ministra znanosti toliko �iroke da ih jedna osoba nije ni fizi�ki ni vremenski u stanju obavljati pa odatle zaklju�uje: "Onaj tko bi taj zakon �elio u potpunosti primjenjivati, zapravo bi sakatio ono ljudsko bi�e koje obavlja funkciju ministra za znanost.
To je, naravno, bilo prije nego �to je ljudskom bi�u koje se zove Gvozden Flego ponu�ena upravo ta funkcija. Nakon �to se to dogodilo, me�utim, do�lo je do iznenadne promjene. Flego je odjednom potpuno prestao brinuti o nemogu�nosti da jedna osoba obavlja doti�ni posao, a potom je s odu�evljenjem prihvatio tu du�nost za koju je znao da �e ga osakatiti. Ne treba sumnjati da je ova odluka o samosaka�enju bila motivirana jedino brigom novog ministra za op�e dobro, ali usprkos tome mo�da je �ovjeku trebalo objasniti kako situacija u hrvatskoj znanosti ipak nije toliko dramati�na da bi zahtijevala takvu javnu sado-mazohisti�ku seansu.

Pro�lost kao plastelin

Osnovna je intencija ovog teksta da kroz slu�aj jedne osobe upozori na sindrom �irih razmjera. Naime, ima mnogo ljudi u Hrvatskoj �ija je dana�nja politi�ka retorika u grubom neskladu s njihovim nekada�njim stavovima i postupcima. To ne zaslu�uje neki poseban komentar sve dotle dok oni ne po�nu uporno dokazivati kako tu zapravo i nema nikakvog nesklada te kako su se oni zapravo oduvijek konzistentno zauzimali za iste politi�ke ideale. U tom trenutku �ovjek se ima pravo pobuniti i inzistirati da pro�lost nije plastelin koji svatko mo�e oblikovati po vlastitu ukusu. Stvari su se dogodile na odre�eni na�in i mi ih �elimo upamtiti upravo onako kako su se dogodile, a ne onako kako bi netko �elio da su se dogodile.
Na primjer, kada nas neki sada�nji veliki pobornici "otvorenog dru�tva" nastoje uvjeriti kako su oni neko� samo deklarativno iskazivali svoju odanost socijalizmu i revoluciji, ali su se zapravo i onda borili za liberalnu demokraciju, ljudska prava i slobodu mi�ljenja, to je fikcija koja nema nikakve veze sa svijetom u kojem smo �ivjeli. Podsjetimo se, dok su oni kao urednici raznih edicija harali hrvatskim izdava�tvom, ti ljudi kojima su danas puna usta "otvorenog dru�tva" dali su prevesti gotovo �itav marksisti�ki korpus sve do najbezna�ajnijih i najopskurnijih autora, ali nikako nisu mogli na�i prostor za objavljivanje slavne knjige Otvoreno dru�tvo i njegovi neprijatelji, od koje i potje�e suvremena �iroka upotreba pojma "otvoreno dru�tvo".
Naravno, to je klasi�no djelo Karla Poppera tada bilo na njihovoj "crnoj listi" jednostavno zato �to je on nikog drugog nego Karla Marxa proglasio glavnim neprijateljem otvorenog dru�tva. To �to su proskribirali �ak i jednog Poppera najbolje pokazuje koliko su oni do nedavno marili za toleranciju prema razli�itim mi�ljenjima, u koju se sada tako sve�ano zaklinju. Tako�er, zahvaljuju�i i budnom oku tih ljudi koji nam danas dr�e lekcije o demokraciji, ideolo�ka kontrola je sedamdesetih i osamdesetih godina u Zagrebu bila toliko rigidna da nije propu�tala ni najmanji da�ak kritike marksizma pa su prvi doma�i poku�aji u tom smjeru mogli ugledati svjetlo dana jedino tako da su bili objavljivani izvan Hrvatske.
Ja ne tra�im da se na�i novope�eni "liberali" zbog svoje pro�losti ispri�aju, javno pokaju ili da kle�e na kukuruzu. Jedino ho�u re�i da mi imamo pravo odbiti njihova iskrivljavanja �injenica i sa�uvati autenti�na i neuljep�ana sje�anja na njihove nekada�nje aktivnosti. A pogotovo smatram da imamo pravo sve to uzimati u obzir kada procjenjujemo koliko im treba vjerovati kada danas u novim okolnostima nastupaju u novome politi�kom ruhu.

Voditelj informatike: Goran Ba�i�
Internet podr�ka: NETmedia d.o.o.
� Sva prava pridr�ana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2002.